U zidu Atik-džamije pronađen najstariji rukom pisani Kur’an

Jedna od najstarijih džamija u BiH, fojnička Atik džamija, već 464 godine ponosno prkosi vremenu i svjedoči periodu kada su sultani vladali našom zemljom. Objekt koji je davne 1551. godine izgradio Mustafa Sin Hadru ili Hadr i danas je omiljeno mjesto zajedničke molitve muslimana iz Fojnice, a naročito tokom mjeseca ramazana.
Pored vjernika koji pet puta dnevno dolaze na namaz, brojni turisti često obilaze drvenu džamiju koja je zadržala svoj autentičan izgled.

“Hvala Allahu kad se ponovo podiže ova bogomolja, a to su mnogo želili svi stanovnici ovog kraja. Svi se potrudiše jer je ovo staro mjesto. Pa njihov trud neka Stvoritelj nagradi. Iz srca Sirrijinog izađe tajanstveni kronogram izražen u dvije strofe, a i brojkama. U ovoj strofi traži tajnu. Hiljadu dvije stotine trideset i šeste sastavi se kronogram, 1236”, piše na Tarihu ispod ulaza u džamiju, koji je 1820. godine napisao šejh Abdurrahman Sirrija.

Tri naziva iz historije i naroda

Baš kao i većinu posjetilaca, na ulazu u džamiju i nas je dočekao Ahmed efendija Vuković. U želji da ljude upozna o njenim vrijednostima, Vuković nam govori kako iz dobre volje rado dočeka bilo koga ko želi obići džamiju.

Na početku razgovora pojašnjava nam kako poznata fojnička džamija nosi tri naziva. Prvi naziv je Stara ili Atik džamija. Drugi naziv je Srednja džamija, jer se prema geografskom položaju nalazi između Čaršijske i Muharem-efendijine džamije. Najzanimljiviji je treći naziv Djevojačka džamija.

“Prilikom jedne od obnova džamije nakon njenog spaljivanja, mještani mahale Hadrovići nisu imali dovoljno novca za obnovu. U mahali su živjele tri djevojke koje se nisu nikad udavale i sav svoj miraz su dale za obnovu. Od tada za vrijeme ramazana u Atik džamiji se obavlja i ženska mukabela koju uče samo žene nakon podne-namaza”, ispričao nam je Vuković pokazavši Tarih ili zapis o obnovi iznad ulaza u džamiju.

Prve muslimanske porodice u Fojnici su zabilježene 1485. godine. Prva džamija koja je izgrađena za potrebe muslimana u to vrijeme bila je Atik-džamija. Poslije nje izgrađenja je i Muharem-efendijina džamija u Gornjoj mahali, kako je mještani nazivaju, koja je zanimljiva po tome što kroz nju teče potok. U narodu se priča kako u to doba varoši nisu mogle postati kasabe dok ne steknu tri uslova, a to su da imaju džamiju, stalni džemat i pijačni dan.

Zapostavljeno historijsko blago

“U Atik džamiji imamo puno starina koje pokušavamo očuvati, ali mislim da je potrebno da se pojedine institucije više uključe, jer ipak je ovo historijsko blago. Džamiju su mnogi poprilično zapostavili, kako u Fojnici, tako i šire. Novi načelnik Sabahudin Klisura pokazao je spremnost da pomogne u očuvanju džamije”, kazao nam je Vuković koji inače radi kao mujezin Medžlisa Islamske zajednice u Fojnici, a u Atik džamiji obavlja džumu, jaciju i akšam četvrtkom te klanja teravih-namaz tokom ramazana.

Kako saznajemo, posljednji radovi na obnovi Atik džamij izvedeni su 2001. godine.

Nakon spaljivanja džamije, prije 273 godine, u njenom zidu je pronađen najstariji, rukom pisani Kur’an. Kako nam je ispričao Vuković, Kur’an su pronašli mještani, a star je blizu 350 godina. Prepisivač Kur’ana je Muhamed Ibn Salih ibn Mahmud.

Prije sedam godina Vuković je na tavanu džamije pronašao i 70 rukopisa na osmanskom, turskom i perzijskom jeziku. Mnogi prije njega nisu znali koja je vrijednost ove zbirke spisa.

“Profesori iz istanbulskog univerziteta su dolazili u Atik-džamiju i nisu mogli vjerovati da su baš u Fojnici vidjeli takve spise, i to pisane rukom. Pronađen i tevsir Bejdavija, napisan na osmanskom jeziku, te arapsko-turski rječnik za kojeg turski historičari tvrde da se ne može naći ni u Istanbulu”, rekao nam je Vuković.

Tokom mjeseca ramazana, kada vjernici traže mjesto više, Atik džamija ima poseban sjaj. Fojničke džematlije sjećaju se kako je top iz ove stare džamije nekada oglašavao kraj posta ili iftar. Top koji su vjernici pronašli u blizini ove bogomolje posljednji put je korišten tokom posljednjeg rata u BiH kada nije bilo struje.

“Imamo namjeru ponovo iznijeti taj top iznad džamije i koristiti ga tokom ramazana”, otkriva nam Vuković.

Fojnica je poznata po tekijama i bogatom sufijskom ili derviškom životu. Atik džamija bila je jedna od prvih u kojima je obavljan zikr, a koji se i danas obavlja.

“Islam je vani, a džamija je džamija”, rekao nam je efendija Vuković na kraju posjete fojničkoj Atik džamiji.

Fojnica ̶ Fojnička Atik-džamija stoljećima odolijeva vremenu i neprijateljima i ponosno stoji na mjestu gdje je daleke 1551. godine izgradio Mustafa Sin Hidru ili Hadr. Po njemu nosi i naziv mahala u kojoj se džamija nalazi. Važi za jedan od najstarijih objekata u ovom dijelu BiH.

Na ulazu u džamiju mnogobrojne turiste i lokalne vjernike dočekuje natpis ili Tarih koji je napisao Abdurahman efendija Sirija. Napisan na osmanskom jeziku govori o datumu obnove džamije nakon spaljivanja u vrijeme kada je Eugen Savojski prošao kroz te krajeve.

Imam džamije Ahmed Vuković za AA kaže da je Tarih najzanimljiviji i najvredniji dio džamije.

“Napisan je na osmanskom jeziku. Turisti koji dolaze u obilazak džamije ostaju iznenađeni time kako su ljudi u to vrijeme, u tako maloj sredini, bili pismeni”, ispričao je Vuković.

Tarih (zapis) o obnovi Atik džamije nalazi se na ulazu, iznad vrata.

“Hvala Allahu kad se ponovo podiže ova bogomolja, a to su mnogo željeli svi stanovnici ovog kraja. Svi se potrudiše jer je ovo staro mjesto (bogomolja). Pa njihov trud neka Stvoritelj nagradi. Iz srca Sirrijinog izađe tajanstveni kronogram izražen u dvije strofe, a i brojkama. U ovoj strofi traži tajnu. Hiljadu dvije stotine trideset i šeste sastavi se kronogram, 1236″, kazao je Vuković.

Specifičnost džamije jeste da je i do danas zadržala autentični izgled. Karakteristična je i po tome što ima i nazive koji su ostali u narodu, neki po legendama dok su neki po historijskim podacima.

Nosi naziv i Srednja džamija zbog geografskog položaja jer se nalazi između Čaršijske i Muharem efendijine džamije.

Drugi naziv je najzanimljiviji, Djevojačka džamija.

“Kada je Eugen Savojski prošao kroz grad, spalio je džamiju. Narod koji je živio u ovoj mahali nije imao dovoljno novca za njenu obnovu. Legenda kaže da su se u mahali nalazile tri djevojke koje se nisu nikada udavale te su svoj miraz, koji su spremale za udaju, dale za obnovu džamije”, istakao je imam Vuković.

Džamija je izgrađena od drveta. Ulaz u džamiju je najspecifičniji jer se tamo nalaze sofe koje su služile za održavanje vjerskih časova. Po tome su nastali i derviši ili sufije. Oni su svoje zikrove, predavanja držali na tim sofama.

“Fojnički kraj je poznat i po tekijama, a ova džamija je bila jedna od tih u kojima se činio zikr”, pojasnio je Vuković.

U džamiji se nalazi i top koji je nekada služio za oglašavanje kraja posta tokom Ramazana. Pronađen je u blizini džamije nakon čega su ga vjernici postavili u džamiju.

“Koristili su ga tokom Ramazana kako bi označili iftar. Korišten je i tokom posljednjeg rata u BiH kada nije bilo struje”, pojasnio je Vuković.

U zidu džamije je, nakon spaljivanja, pronađen i najstariji, rukom pisani Kur’an.

“Nakon spaljivanja džamije ljudi su sakrili Kur’an koji je pronađen tokom obnove džamije. Kur’an je star oko 350 godina. Iz jednog istanbulskog univerziteta su dolazili u Fojnicu. Pokazali smo mu neke knjige koje smo pronašli na tavanu džamije. Bilo je iznenađen jer je većina knjiga pisano na osmanskom i perzijskom jeziku”, pojasnio je Vuković.

U džamiji je pronađen i tevsir Bejdavija koji je napisan na osmanskom jeziku kao i arapsko-turski rječnik, za kojeg turski historičari tvrde da se ne može naći ni u Istanbulu.

Posljednji radovi na džamiji izvedeni su 2001. godine.

(Anadolu Agency)

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*