Sjećanje na Aliju Nametka: Književnik vrhunske duhovitosti

Na današnji dan 8. novembra 1987. u Sarajevu je preminuo Alija Nametak. Rođen u Mostaru 6. marta 1906. godine. Jedan od najsnažnijih predstavnika književnosti BiH.

Pisao je uglavnom novele koje je skupio u knjigama Bajram žrtava (1931), Dobri Bošnjani (1937), Ramazanske priče (1941), Za obraz (1942), Dan i Sunce (1944)…

Jedna od najljepših knjiga o mentalitetu bošnjačkog naroda, o njegovoj historiji, tradiciji i njegovim značajnim ljudima je „Sarajevski nekrologij“. Niko se nije tako ironično nasmijao slabostima svojih sunarodnjaka, a u isto vrijeme ih prikazao savršeno ljudski kao što je to uradio Nametak. “Sarajevski nekrologij” je studija karaktera vrhunske duhovitosti.

Čitajući to Nametkovo naznačajnije djelo, uz svu muku i smijeh, rađa se suosjećanje za sve historijske tragedije bošnjačkog naroda. „Sarajevski nekrologij“ je izdat posthumno 1994. godine u Zurichu u Švicarskoj, dok je na Bosnu i Hercegovinu vršena agresija, a nad Bošnjacima masovni zločini. Izdao ga je Bošnjački institut Adila Zulfikarpašića.

Premda ga neki nacionalno guraju među Hrvate, on to nikada nije bio. U „Sarajevskom nekrologiju“ on svoje sunarodnjake nacionalno tretira kao Bošnjake ili ih naziva dobrim Bošnjanima.

U vijeme rata, u NDH-u su mu nudili pozicije u vlasti. Ali, kad bi ga HDH vlast postavila na neku poziciju, on bi nakon par mjeseci bježao i predavao funkcije kome bi stigao. I pored svega, bježanje pred režimom NDH ga nije spasilo. Nakon oslobođenja 1945. osuđen je na na petnaest godina zatvora, od čega je odležao devet, pa je pušten 1954. godine.

Kad je bošnjački književnik Ahmed Muradbegović dobio pet godina prisilnog rada pred sudom časti nakon Drugog svjetskog rata, Alija je zapisao: „Prema njegovih pet godina zatvora, ja nisam trebao biti suđen ni pola godine, ali eto, nisam imao nikoga moćna koji bi se za mene zauzeo, a imao sam ljude na položajima koji su se takmičili koliko da budem više osuđen“.

Više od 20 godina Nametak je pauzirao sa književnim radom, jer mu je izlazak u javnost bila onemogućen.

Njegova vrhunska književnost bila je predmet otimačine od naših susjeda. U BiH mu tek predaju određenu pažnju. Oni koji znaju njegovu vrijednost zovu ga novovjekovnim Bašeskijom

Izvor NAP.ba

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*