Hakem II je bio svjestan da muslimani moraju biti najbolji u svemu

Intelektualno.com

Kordopski halifat tokom svog postojanja imao je dosta turbulentnih razdoblja. Mnogi vladari imali su pred sobom unutrašnje probleme koji su prijetili da ugroze vladajuću hijerarhiju. Halife su se osim čestih borbi za vlast morale čuvati i unutarnjih previranja kako bi napravili balans uslijed stalnih nezadovoljstava različitih skupina. Kada se uzmu u obzir sve okolnosti koje su pratile vladavinu kordopskih halifa, posebno se tu misli na učestale unutrašnje nemire prouzrokovane različitim razlozima može se doći do zaključka da halife u islamskoj Španiji nisu baš imali puno prostora za sistematsko djelovanje ka jačanju obrazovanja. Ipak, period mira i stabilne vlasti svaki halifa je znao iskoristiti na svoj način, a sve u cilju kulturnog i prosvjetnog uzdizanja muslimana Španije. Svaki period je sa sobom nosio neke pozitivne trendove i novitete koji su doprinosili prosperitetu muslimana, međutim jedan period se posebno mora izdvojiti, a to je svakako doba vladavine Hakema II.

Obrazovanje i nauka prioritet za Hakema II

Prethodnici Hakema II trudili su se da organizuju razne kulturne aktivnosti po uzoru na bagdadski sistem vladanja. Kuću mudrosti (Bejtul-hikmet) utemeljio je Me’mun 825. godine u Bagdadu. Ova institucija predstavljala je neku vrstu današnjih naučnoistraživačkih instituta kakve imamo i u našoj domovini. Glavna svrha Kuće mudrosti bila je da se bavi naučnim prijevodima i istraživanjima u cilju što boljeg razvoja različitih naučnih disciplina. Ovu kulturu preuzimaju emevijske halife El-Endelusa, nju prenose razni učenjaci iz svih naučnih disciplina kao što su historičari, filozofi, pjesnici. Upravo je slijevanjem raznih učenjaka u Kordobu, od nje napravilo jedan od najpoznatijih centara nauke. Hakem II je pokazivao izuzetno veliku skolnost prema nauci. U njegovom okruženju su se nalazili veoma značajni ljudi, za koje se može reći da su bili najsposobniji u oblastima kojima su se bavili, što je sasvim sigurno uticaalo na razvijanje Hakemove sklonosti prema nauci. Osim što je Hakem II radio na sopstvenoj naobrazbi, on je također podržavao sve što se tiče nauke. Podupirao je izučavanje Kur’ana, pomagao je napredak i razvoj medicinske nauke, a također značajno je uticao na promovisanju pravne i historijske nauke. Iako su i njegovi predhodnici pokazivali sklonosti prema nauci, sasvim sigurno je da je Hakem II bio daleko napredniji od svojih predhodnika, a njegova velikodušnost prema nauci svrstava ga u neprikosnovenog naučnog mecenu tog vremena. Kontinuirana ulaganja u naučna istraživanja od strane Hakema II omogućila su stvaranje jedne velike biblioteke ogromnog značaja koja se nalazila na kordopskom Alkazaru, a njen značaj bio je osjetan i dosta godina nakon njenog utemeljenja što govori o kakvoj se obrazovnoj instituciji radilo.

Kordopska biblioteka simbol muslimanskog prosperiteta

Bogatstvo koje je posjedovao Hakem II bilo je jedan od razloga što su se u Kordobi nalazila sva značajna djela toga vremena. Hakem II nije mario za cijene djela te je bez obzira na udaljenost određenih spisa i literature uz pomoć svog bogatstva veoma lako dolazio do njih. Njegov cilj bio je da na jednom mjestu sakupi što raznovrsniju literaturu kako bi muslimanima omogućio što lakše izučavanje pojedinih naučnih disciplina. Na ovaj način Kordoba je postala veoma značajna destinacija poznatih učenjaka koji su po naređenju Hakema II izučavali i kopirali određenja djela, te ih prilagođavali široj popularnosti. Također, razni učenjaci su dolazili u ovu biblioteku sa ciljem da se okoriste sa ovako raznovrsnim fondom. Muslimani su u periodu Hakema II doživjeli svojevrsni procvat kada je riječ o nauci. Koliki je uticaj imala ova biblioteka za muslimane govori i podatak da su osim Hakema II mnogi vladari, plemići, trgovci te ostali muslimanski građani odvajali svoj imetak u cilju sakupljanja obogaćivanja vlastite porodične biblioteke po uzoru na veliku gradsku biblioteku Kordobe. Ovakva praksa započeta za vrijeme Hakema II nastavila se i kod drugih vladara, pa tako imamo primjer Muktedira kralja Zaragoze koji se posvetio izučavanju matematike i astronomije i kralja Bajadoza čija je specijalnost postalo arhiviranje i sakupljanje informacija o poznatim događajima svoga vremena. Odnos Hakema II prema izučavanju nauke promjenio je odnos muslimana Španije prema traženju znanja. Od njegovog vremena pa sve do kraja vladavine muslimana, Kordoba se sve više razvijala u glavni grad nauke. Muslimani su se takmičili u postizanju znanja, čime su jačali ummet uopšteno. Upravo zbog ovog primjera koji nam daje Hakem II, jasna smjernica svim muslimana treba da bude da svoje životne prioritete podrede jačanju, razvoju i naučnom razvitku, a da se klone rasprava o manje bitnim stvarima koje nam ne donose ništa pozitivno, objavljeno na intelektualno.com

Priredio: Admir Lisica

Tekst je objavljen na portalu Akos.ba 24.7.2017.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*